Blog

Ženski ,,saveznici”

Aleksandar Ćuković, Nikšić

Da su ,,prizemna seksualnost, pornografska trulež i obuzetost spoljašnjim izgledom danas ženini najgori saveznici”, zapisao je prof. dr Ratko Božović. Ovdje se postavlja pitanje na koji način je ženi ponuđeno (ili nametnuto) savezništvo pomenutih pojava, odnosno - ko ima pravo ženi da ponudi takav pakt i tim činom njen izbor unaprijed suzi? Ko ima pravo da joj sugeriše tako nešto?

Romantika je presušila, a sa njom, čini se, povukla i tajnovitost. Nestala je dubina u odnosu muškarca i žene, a u prvi plan izbila ekonomska vrijednost koja je poklopila sve druge. Božović navodi i sljedeće: ,,To što se u savremenim društvima favorizuje laka zabava, nasilje i seks, seks koji je bliži pornografiji nego erotici, pokazuje da je stil življenja usmjeren na to da oblikuje potrošačko društvo i da obezbijedi stvaranje konzumenata, a ne slobodnog građanina, čovjeka slobode, koji bi bio najbliži svojoj ljudskoj suštini”. Ovdje dolazimo do suštine kapitalističkog svijeta, svijeta reklame koja nam poručuje da treba da budemo srećni jer ljubimo lance. Žena u takvoj konstelaciji odnosa, ma koliko to bolno zvučalo, služi kao igračka i bogatom i siromašnom muškarcu, dok je siromašni muškarac rob ,,samo“ bogatom muškarcu. Prilično tužna slika.

Muška kapitalistička podvala najbolje se očituje u propagandi kojom se neprestano bombarduju položaji ženinog (ne)svjesnog. Da banalizujemo, koristeći jedan primjer koji daje profesor Ivan Šiber, a tiče se objašnjavanja propagandnog djelovanja – žena je spremna platiti više za kremu nego za sapun, jer sapun obećava samo higijenu, a krema mladost i ljepotu. Kupujući kremu, žena kupuje nadu. I to su kapitalistički propagandisti odlično znali – ženi treba prodavati nadu! Po istom principu funkcioniše i cjelovitost mehanizma te vrste latentnog pritiska koji kod žene održava stanje konstantne ,,nesavršenosti”. Prosto, kako bi se oslobodila takvog ,,stanja”, žena traži izbavljenje kod tvorca istog.

Pod mušku podvalu bi se mogli podvesti i stavovi određenih radikalnih feministkinja. Prenagljeno je tvrditi da se dominacija muškarca prepoznaje u svemu – pa i u soliteru jer podsjeća na muški polni organ. Ma kako grubo i radikalno zvučao ovaj i njemu slični stavovi, oni su po kapitalističku dominaciju muškaraca potpuno bezopasni, čak i korisni! Naime, one struje koje smatraju da je takva vrsta borbe protiv patrijarhata, neravnopravnosti polova i ekspoloatacije nježnijeg pola, najviše odgovaraju muškarcima. Miriše na podvalu? Na taj način se ženska trezvenost, samosvojnost, intelekt, hrabrost, ljepota, dostojanstvo i energija pokušavaju usmjeriti na neke sasvim sporedne teme, umjesto na ključne, na srce centra moći.

Muški kapitalizam na tron današnjice popeo je siromaštvo da nešto ,,oposli”. Božović lijepo zapaža da ,,u siromašnom načinu života, kakav je ovdašnji, preovlađuje stvarnost preživljavanja bez kultivisanosti, poezije i snova. Brige preživljavanja nespojive su sa erosom življenja...” Čekajte, pa i mi se ovdje s pravom možemo zapitati gdje je nestala ona žena koju sanja pjesnik? Ili, kakva je uopšte žena koja pjesniku nije zanimljiva? Odvratno je u nauci i literaturi tretirati položaj žene kao ,,problem žene”, jer je to samo problem muškarca. Ne svakog naravno, već onog kapitalističkog, ogrezlog u samodovoljnost i bolesnu narcisoidnost.

Korpusu ,,odabranih” saveznika valja pridružiti i modu, shvaćenu u najširem mogućem smislu i definisanu onako kako ju je svrstao italijanski estetičar Đilo Dorfles – dakle, ,,kao potkategoriju stila”. Dr Miloš Ilić bilježi da se prava umjetnost uvijek suprotstavlja modi, odnosno ,,prava umjetnost je uvijek moderna i uvijek aktuelna”. On dodaje da ta ista moda može predstavljati prepreku da se prihvati umjetničko ostvarenje koje je ispred svog vremena. Da li nam ovi stavovi mogu pomoći da se utješimo u trenutnom vrtlogu nesnalaženja, ili oni zaista nagovještavaju ono što nam svima istinski predstoji? 

Savremena žena je dokazala da je hrabrija od muškarca, makar ona koja je zanimljiva pjesniku. Sada mora da bude i Hudini kako bi se izmigoljila iz muških lanaca današnjice koji su neuporedivo snažniji i deblji, ali i prozirniji nego ikada prije! 

Autor je pisac, politikolog i novinar iz Nikšića