Intervju

Siriza je iskra nade za evropski kontinent

Autor: Anđela Pepić, Vojislav Savić

Vasilis K. Fuskas, član Sirizinog Komiteta za spoljnu politiku i odbranu

Pobjeda koalicije Siriza u Grčkoj je još uvijek u centru pažnje evropske javnosti. Tim povodom smo razgovarali sa Vasilisom K. Fuskasom, članom Sirizinog Komiteta za spoljnu politiku i odbranu i profesorom na Univerzitetu u Istočnom Londonu.

Posmatrajući sa strane, mnogi su očekivali da će Siriza u Grčkoj napraviti dobar rezultat, međutim, ovakva pobjeda iznenadila je i najveće optimiste. Kakva su bila vaša očekivanja?

Moja očekivanja prije izbora su bila prilično skromna i mislim da sam bio u pravu. Paničari su tvrdili da, ukoliko Siriza dobije vlast da će to biti katastrofa, da će Grčka izaći iz Euro-zone i možda čak i NATO-a. Nikada to nisam smatrao mogućim. Siriza ima pragmatično ljevičarsko vođstvo koje govori i radi razumne i realistične stvari. Naravno, postoje jake radikalno-ljevičarske frakcije u njenim redovima, ali vjerujem da one doprinose pluralizmu i različitosti mišljenja unutar partije. Podržavam postojanje različitih pogleda unutar i izvan partije, jer upravo je to poenta demokratije.

Prethodna vlada je usvojila rigorozne mjere štednje, što je dovelo do poražavajućih rezultata, kako u ekonomiji, tako i na društvenom planu. Kako Siriza planira da se nosi sa nagomilanim dugovima?

Sirizina vlada je vlada koja je protiv mjera štednje. Na kartu anti-mjera štednje je i dobila izbore, tako da mora da radi u tom pravcu. Kako? Tako što će ubijediti EU i Njemačku da model koji zagovara Njemačka širom Evrope sa anti-inflacijom, pro-izvozno orijentacijom i niskim platama, nije održiv obzirom da donosi deflaciju i jačanje ekstremnih i korozivnih fenomena poput ekstremno desničarskih partija i pokreta širom kontinenta. Deflacija je mnogo veći neprijatelj kapitalizma nego inflacija. Stoga Siriza ima plan za ubjeđivanje koji je podržan od razumnih političkih ekonomista širom svijeta, uključujući i Pola Krugmana. Postavlja se pitanje, šta ako Njemačka ne popusti? Pa, onda će to biti izuzetno loše po Njemačku obzirom da se ni Siriza neće povući, te će kriza likvidnosti s kojom se Grčka suočava biti riješena tako što ćemo tražiti utočište u drugim kreditorima i stvaranju drugih tipova geopolitičkih alijansi. A niko, naravno, ne želi da vidi Grčku izvan Evropske monetarne unije (EMU).

Nedavno je Martin Šulc, predsjednik Evropskog Parlamenta, nakon razgovora sa Ciprasom izjavio da Siriza nije toliko opasna koliko se to na prvi pogled čini. Međutim, evropska javnost je na neki način i dalje u strahu od Sirize. Šta pobjeda jedne ljevičarske partije znači za Grčku, a šta za Evropu?

Siriza donosi iskru nade za cijeli kontinent. To je nova vlada, sa mladim ljudima i intelektualcima, koji su u stvari izuzetno sposobni političari. Grčka nikada nije imala ovakvu vladu u cijelokupnoj modernoj istoriji. To je nekorumpirani kabinet spreman da donese društvene i demokratske promjene. U tom smislu, ljudi u drugim zemljama u Evropi su inspirisani Sirizinim modelom, što vidimo i da se dešava u Španiji sa PODEMOS-om ili u Engleskoj sa Partijom lijevog jedinstva (Left Unity Party).

Evropa je danas u krizi, međutim, nigdje ne možemo vidjeti takav uspon ljevice kao u Grčkoj, naprotiv, radikalna desnica jača širom Evrope.  Po vašem mišljenju, u čemu je razlika između Grčke u odnosu na Njemačku, Francusku i ostale evropske zemlje?

Postoje mnoge razlike i one su vezane za stepen razvoja kapitalizma; način na koji institucije funkcionišu; usvojene poslovnih modela; uticaj finansijske krize na ove različite zemlje; i, naravno, različite istorijske narative. Ne treba zaboraviti da je Grčka bila okupirana njemačkim snagama tokom Drugog svjetskog rata i da je sama Atina imala 250 hiljada umrlih od gladi. Ovo sjećanje je izuzetno važno za Grke danas kad je u pitanju zemlja koja povlači konce za Evropsku centralnu banku i evro, tj. Njemačka. I ne zaboravite da je upravo Grčka zemlja koja je najviše pogođena krizom u Evro-zoni, ne samo zbog ogromnog problema u bilansu plaćanja i fiskalnih problema. To nije bio slučaj u drugim zemljama Evro-zone koje su takođe dobile sredstva pomoći, poput Španije i Irske.

Ipak, ni vaša vlada nije ‚‚čisto ljevičarska“, u koaliciji ste sa Nezavisnom Grčkom, koja je ekstremno desničarska partija. Kako objašnjavate takvu vrstu političkog partnerstva?

To može objasniti jedino politika. Partija Nezavisna Grčka je tokom krize bila partija posvećena  borbi protiv mjera štednje i to je jedna vrsta socijalno-konzervativne partije sa nacionalističkim karakteristikama, ali Siriza je ta koja određuje politike, a ne Nezavisna Grčka. To je bio pametan potez Sirizinog vođstva, ništa spektakularno, samo čista politička računica kako bi se moglo upravljati. Sjetite se da je Siriza dobila izbore, ali joj je nedostajao jedan poslanik u parlamentu, što znači da bi bez koalicije morali imati nove izbore. A to bi bilo neodgovorno i neekonomično. Niko nije želio nove izbore. 

Situacija u Ukrajini je svakim danom sve gora, a EU i Rusija nisu ni blizu rješenja. Kakav je stav Sirize o tom problemu i šta možemo očekivati od vaše vlade kada su upitanju odnosi Grčke i Rusije?

Sirizina spoljna politika je policentrična. Svijet oko nas se brzo mijenja. Ovo nije jedno-polarni svijet već više-polarni. Siriza njeguje dobre odnose sa zemljama BRIK-a, uključujući i Rusiju. Ali postoji i druga dimenzija. Geografija ima jednu sjajnu karakteristiku – nikada se ne mijenja. Rusija i Grčka su veoma blizu. U stvari, pored kulturnih i drugih veza, Egej je ključ za razumijevanje kolika je geostrateška vrijednost Crnog mora i ko god kontroliše Egej u stvari kontroliše ulaz u Mediteran i Crno more. Siriza dobro stoji u spoljno-političkim pitanjima, ali ja bih želio da vidim određene promjene u smislu načina na koji su ugovori iz oblasti odbrane vođeni u prošlosti od strane prethodnih vlasti.

Javnost vas često povezuje sa španskim ljevičarima iz Podemosa, koji takođe bilježe veliki uspon u posljednje vrijeme. Vi ste u koaliciji Siriza, između ostalog, zaduženi i za spoljnu politiku. Koliko su jake vaše veze sa Podemosom?

Veoma su dobre. Međutim, strukturno i istorijski gledano, smatram da Siriza ima jače korijene u grčkoj istoriji lijevog pokreta, u obje glavne struje – i komunističkoj i radikalno-demokratskoj, što ne vjerujem da je slučaj sa PODEMOS-om koji više smatram novom radikalnom partijom koja je velika nada za Španiju i Evropu.