Blog

Mali svijet ili šest stepeni razdvajanja

Borislav Tadić

Ti poznaješ Angelu Merkel, Paola Koelja i Novaka Đokovića. Ako ne lično, onda poznanik tvog prijatelja poznaje bliskog prijatelja te osobe - lanac od najviše šest osoba.Fenomen „malog svijeta“ je prisutan u domenima poput društvenih mreža, infektologije i proizvodnje.

„Mali svijet“ ili „šest stepeni razdvajanja“ je teza da svaku osobu na svijetu možeš doseći kratkim lancem društvenih poznanstava. Dvije naizgled nepovezane osobe koje recimo čekaju isti autobus na stanici, ulazeći u spontani razgovor, često utvrde da imaju zajedničke prijatelje. Pionir ove ideje je mađarski autor Frigyes Karinthy, koji je u svojoj kratkoj priči „Lanac“[1] iz 1929. godine uveo ideju o društvenim mrežama. Likovi njegove priče su izmislili sljedeću opkladu: da se bilo kojeg proizvoljnog Zemljanina (od 1,5 milijardi tada) može kontaktirati kroz najviše šest osoba, od kojih jedna lično poznaje osobe koje učestvuju u opkladi.

Poznati socijalni psiholog Stanley Milgram  prenio je ovaj eksperiment 1967. godine iz beletristike u naučni projekt[2]. Prvo je izabrao volontere u geografski udaljenim gradovima SAD kao početne tačke njegove korespodencije. Zatim im je poslao 296 pisama sa uputama i pitao da li poznaju ciljnu osobu u Bostonu na bazi prvog imena. Ako to nije bio slučaj, onda je zamolio učesnika da pismo proslijedi osobi iz svog kruga koja bi najvjerovatnije mogla poznavati ciljnu osobu. U 232 slučaja pisma nisu isporučena, jer su ljudi u čuđenju odbijali da pisma šalju dalje. Ali kod 64 pisma koja su isporučena do ciljne osobe, pismo je u prosjeku prešlo prosječno 5-6 tačaka (minimum je bio 2, a maksimum 12). Njegov zaključak: bilo koje dvije osobe u SAD razdvaja lanac od maksimalno 5 osoba.

Prvu “elektronsku” verziju projekta izveli su krajem devedesetih stručnjaci sa njujorškog Kolumbija univerziteta[3]. Oni su pokrenuli platformu na kojoj je svako mogao započeti novi e-mail lanac do jedne od 19 ciljnih osoba. 48.000 dobrovoljnih pošiljalaca iz 157 zemalja su opet potvrdili prosječnu dužinu puta poruke od 5-6 tačaka. Kvalitet rezultata oba eksperimenta smanjio je subjektivan izbor naredne karike u lancu, te činjenica da „u igri“ nisu bile statistički nerelavantne zajednice poput izolovanih plemena iz Amazonske džungle. Nakon što je sajt posle istraživanja  eksperimenta ugašen, kopija koja i danas funkcioniše je pokrenuta na toastq.com.

Da bi uklonili subjektivnu komponentu odlučivanja učesnika, te povećali uzorak i faktor slučajnosti, Majkrosoftovi istraživači[4] su 2007. godine proveli sopstveno istraživanje. Nakon provjere 30 milijardi e-mailova osoba iz 180 zemalja, potvrdili su teoriju o 6,6 stepeni razdvajanja. Ipak, najrelevantnija nova istraživanja dolaze iz kompanija Twitter i Facebook, koje zapravo i „žive“ na modelima malog svijeta. Oni su zaslužni za novi nivo uspostavljanja i vidljivosti veza između prijatelja, studenata i poslovnih ljudi. Studija[5] koja je 2010. godine istraživala preko 5 milijardi relacija na Twitteru utvrdila je 4,7 kao prosječnu distancu. Facebook je 2011. godine imao 721 miliona korisnika sa 69 milijardi „prijateljstava“, a prosječna udaljenost koju su izračunali Univerzitet u Milanu i njujorški Cornell je takođe iznosila 4,7 osoba[6]. Poslovni servisi poput LinkedIn i Xing  čak tokom pretrage prikazuju udaljenost od osobe koju tražiš. Prijavom na ove servise, odmah si na „klik“ od miliona ljudi: dan nakon prijave na jedan takav servis 2009. godine autor teksta je samo preko 7 direktnih poznanika, imao 2.731 kontakata drugog i nevjerovatnih 268.930 kontakata trećeg stepena.

Primjena fenomena malog svijeta se sve intenzivnije istražuje. Neuronske mreže vrsta od Caenorhabditis elegans  crva do čovjeka pokazali su validnost fenomena. Neke osobe koje mogu dramatično ubrzati prenos zaraznih bolesti poput SARS-a lakše je identifikovati prateći lanac unazad preko naizgled nepovezanih osoba. Fenomen je prema nekim autorima čak zaslužan za uspon pojedinih bestselera koji su imali teške početke, poput Hari Potera. Uz to, koristi se za istraživanje trajanja epileptičnih napada ili dramatične ispade elektroenergetskih sistema i njihove posljedice. U Hondi su fenomen isprobali na interpretaciji kauzalnih lanaca u proizvodnji i otkrili da je put od pokvarene robotske ruke u jednoj fabrici do nenaspavanog vozača viljuškara u drugoj udaljenoj fabrici kraća nego što se mislilo. Fenomen nalazi primjenu u istraživanju zločina – npr. djevojka tvog druga iz školske klupe živjela je sa cimericom koja je na Interpolovoj potjernici.

Naravno, fenomen je predmet interesovanja brojnih autora u domenu pop-kulture. O njemu su pisali Duncan J. Watts[7], Albert-László Barabási[8] i Mark Buchanan[9]. John Guare  je 1990. objavio svoj poznati pozorišni komad „Šest stepeni razdvajanja“. Po predstavi je 1998. godine snimljen film sa Vil Smitom, a tema je i filma „Babel“ sa Bred Pitom iz 2006. godine, te brojnih dokumentaraca. Serija „Six Degrees“ iz 2006., te pojedine epizode serija  „Lost“, „Prince of Bel Air“ i „Mad About You“ upotrijebili su istu ideju. Fenomenu su pjesme posvetili bendovi poput No Doubt i The Script.  Pjesma „Der Kommissar“ austrijskog benda Falco je sama potvrdila fenomen, bivajući iskorištena od strane 6 nepovezanih bendova različitih pravaca u tri decenije. Glumac Kevin Bejkon je čak dobio stonu igru sa njegovim imenom u kojoj je cilj bilo utvrditi dužinu lanca od slučajno „izvučenog“ glumca do Kevina Bejkona. Npr. Monika Beluči ima „bejkonov broj 2“ jer je glumila sa Demetrijem Goritsasom u filmu „Whistleblower“, a on je opet bio sa Bejkonom u „X Men: First Class“ (ova igra je besplatno dostupna na oracleofbacon.org  i za bazu koristi IMDB). Zadobijenu popularnost glumac je iskoristio za pokretanje humanitarne organizacije sixdegrees.org.

Saznanje da nas samo nekoliko posrednika dijeli od bilo koje osobe na planeti može korijenski uticati na naš život. Autora prosto fascinira činjenica da ga ideje bilo kojeg Zemljanina mogu doseći preko manje karika lanca od prstiju jedne ruke. Fenomen malog svijeta samo je potvrdio ono što su roditelji uvijek govorili: „Pazi kako se ponašaš vani, uvijek te neko zna“.

Autor vodi strateške projekte pri upravi jedne od najvećih svjetskih kompanija

[1] engleski tekst na djjr-courses.wdfiles.com/local--files/soc180%3Akarinthy-chain-links/Karinthy-Chain-Links_1929.pdf

[2] uporedi: S. Miligram: The small world problem

[3] uporedi: D. Watts, S. Strogatz: Collective dynamics of small-world networks

[4] uporedi: J. Leskovec, E. Horvitz: Worldwide Buzz: Planetary-Scale Views on an Instant-Messaging Network

[5] uporedi: A. Cheng: Six Degrees of Separation, Twitter Style

[6] uporedi: L. Backstrom, P. Boldi, M. Rosa, J. Ugander, S. Vigna: Four Degrees of Separation

[7] ISBN-13: 978-0393325423

[8] ISBN-13: 978-0452284395

[9] ISBN-13: 978-0393324426