Agora

Za Grčku nema dogovora ni na vidiku

Jamila Trindle, Foreign Policy

Grčka je korak bliže bankrotu, nakon što su evropski ministri finansija zaključili sastanak bez dogovora ili bilo kakve naznake o kompromisu za novac koji bi pomogao Grčkoj da se izvuče iz krize, a oko kojeg su se trebali dogovoriti do kraja mjeseca. Budući da dogovor nije postignut, Atina će još teže ispuniti svoje finansijske obaveze i učiniće izvjesnijim napuštanje evrozone. Umjesto postizanja dogovora oko sljedeće tranše od 7.8 milijardi dolara, koji bi pomogli Grčkoj da se izvuče iz krize, obje strane su na sastanku održanom u petak u Rigi ostale čvrsto na svojim dotadašnjim stajalištima. Lideri evrozone ponovo su zaključili da Grčka mora primjeniti niz fiskalnih reformi i budžetskih rezova kako bi spasonosna slavina sa stotinama milijardi dolara ostala otvorena. Grčki ministar finansija Janis Varufakis je u međuvremenu rekao da je neuspjeli pokušaj rješavanja krize loša vijest za Grčku, ali i za ostatak zemalja monetarne unije. „Iscrpna i detaljna lista reformi je neophodna“, rekao je Holanđanin Džerom Dajselbloem, predsjedavajući Evropske grupe ministara finansija na konferenciji za štampu održanoj nakon sastanka i dodao: „Svi smo svjesni da vremena ponestaje“.

Dajselbloem je odbacio ideju da bi Grčka mogla dobiti manji dio sredstava za izlazak iz krize u zamjenu za kraću listu zahtjeva. On je, takođe, dodatno umanjio nade grčke vlade da će sporazum biti postignut u predstojećem periodu, do kraja mjeseca, rekavši da ministri finansija evrozone neće razmatrati ovaj problem do 11. maja. Iako je nepoznato kada će tačno Grčka ostati bez novca, nepostizanje dogovora u aprilu znači da će grčka vlada morati koristiti očajne mjere kako bi otplatila nadolazeće dugove i možda morati pribjeći IOU („I owe you“) kako bi isplatila penzije i plate javnom sektoru. Varufakis je pokušao predstaviti sastanak u pozitivnom svjetlu, rekavši da je došlo do „usklađivanja“ u proteklih nekoliko sedmica i izrazio je nadu da će dogovor ubrzo biti postignut. Međutim, njegov optimizam ne dijele njegove inostrane kolege, zvaničnici Evropske unije, od kojih neki, prema Blumbergu, Varufakisa opisuju kao „kockara, amatera i nekoga ko uzalud troši vrijeme“.

Kako se pregovori sa Evropskom unijom razvlače od februara, grčka vlada je brzo ostajala bez novca. Atina je isušila finansijske rezerve kroz Vladu, Centralnu banku i radne centre, kako bi vratili 504 miliona dolara duga Međunarodnom monetarnom fondu ranije ovog mjeseca. Pokušavajući da sakupe dovoljno novca kako bi platili radnike u javnom sektoru i, možda, imali dovoljno u rezervi kako bi isplatili i sljedeću ratu duga MMF-u od 830 miliona dolara, grčki premijer Aleksis Cipras je naredio lokalnim vladama da svoj novac prebace u Centralnu banku u ponedjeljak. Nepoznato je koliko će Grčka moći ovako nastaviti. Neizvjesno je poboljšanje ekonomske situacije u kojoj se trenutno nalazi Grčka. Ljudi povlače svoj novac iz banaka, grčke obveznice gube vrijednost i lokalni lideri su ljuti zbog toga što Centralna banka uzima njihov novac. Pad vrijednosti grčkih obveznica je posebna briga, jer su grčke banke koristile obveznice kao garanciju za dobijanje hitnih i neophodnih zajmova od Evropske centralne banke. Ukoliko Evropska centralna banka prestane prihvatati obveznice ili im da samo „strmi popust“, Grčka bi brzo imala bankarsku krizu, pored već postojeće dužničke krize.

Cipras se nastavio okretati prema Moskvi, održavši ove sedmice sastanke sa ruskim energetskim gigantom Gaspromom. Ali ta „vrabac u ruci“ kampanja, za sada daje samo simbolične rezultate, uz mogućnost da Grci naljute evropske lidere činjenicom da pregovaraju sa Rusijom. Zapravo, Cipras je još u martu naljutio evropske zvaničnike, kritikujući sankcije koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog Ukrajine. Dok ruski predsjednik Vladimir Putin nije propustio priliku da se sastane sa Ciprasom i da naljuti evropske susjede, istovremeno nije ni ponudio Grčkoj spasonosni zajam.

Dok se Grčka bori sa preprekama oko ispunjavanja finansijskih obaveza i mogućeg iznuđenog izlaska iz evropskog bloka, sve se više sprekuliše o tome šta bi to značilo za ostatak svijeta. Dok s jedne strane njemački zvaničnici već mjesecima govore da eventualno „doviđenja“ Grčkoj možda i nije tako loša stvar, s druge strane, zvaničnici Sjedninjenih Američkih Država su malo više zabrinuti. Ekonomski savjetnik u Bijeloj kući u četvrtak je upozorio da grčki izlazak ne bi bio nepovoljan samo za Evropu, već bi mogao uzdrmati ionako krhki,  globalni ekonomski oporavak. „Grčki izlazak ne bi bio loš samo za grčku ekonomiju, već bi to značilo i preuzimanje velikog i nepotrebnog rizika za globalnu ekonomiju, u trenutku kada stvari počinju da se kreću u pravom smjeru“, za Rojters je izjavio Džejson Furman, predsjedavajući Savjeta za ekonomska pitanja u Bijeloj kući.

Prevela: Danijela Zec     Izvor: Foreign Policy