Pretraga
Pronađite nas na
 

Pošalji prijatelju

Matriks

Uloga „plejstejšena“ u napadima na Pariz

J. Kavaja, Politika

Ako se komunikacije građana širom sveta nadziru upravo s ciljem da se spreči terorizam, kako je svima promakao usaglašeni napad islamskih ekstremista na Pariz prošlog petka? Ovo pitanje se nametnulo posle tragedije u kojoj je poginulo 129, a ranjeno 350 ljudi, ali stručnjaci za bezbednost još nemaju odgovor. Belgijski ministar unutrašnjih poslova Jan Jambon rekao je na jednom skupu samo tri dana pre napada da teroristi Islamske države koriste popularnu konzolu „plejstejšen 4” za razmenu poruka i da je stručnjacima najteže da „probiju” enkripciju u ovom načinu komunikacije, koja se obično obavlja kroz glasovne ili tekstualne poruke. Na ovu priču se nadovezao neprovereni izveštaj da su belgijski policajci zaplenili pomenutu konzolu i zakotrljala se medijska „grudva” da su džihadisti s džojstikom planirali napad na Pariz preko „plejstejšena”. Na „Foksu” je čak jedan stručnjak za bezbednost rekao da, nezavisno od enkripcije, teroristi prerušeni u igrače mogu da razmenjuju poruke i na druge načine, na primer da poruke ispisuju mecima ispaljenim u igri. Ulogu „plejstejšena” u napadu na Pariz „Njuzvik” juče raskrinkava kao jednu od većih laži u svetu tehnologije, navodeći da je novinar „Forbsa”, odakle je potekla ova verzija, priznao da je pogrešno protumačio neke izjave.

Moguće je takođe da su napadači isplanirali napad u direktnim sastancima, jer je nekoliko njih iz istog kraja u Briselu. Međutim, ako je komandni centar u Siriji ili negde drugde, morala je da se odvija nekakva komunikacija. Gejmerske mreže u načelu predstavljaju mogući kanal za teroriste, ali tu su i druge tehnologije koje u poslednje vreme muče bezbednosne agencije. „Njujork tajms” piše da američki i francuski stručnjaci još nemaju dokaze, ali sumnjaju da su pariski teroristi koristili popularne aplikacije za dopisivanje kao što su „Signal”, „Viker” i „Telegram”, koje enkriptuju poruke i neke čak imaju mogućnost da korisnik sam odredi vreme kada će se izbrisati, ne ostavljajući nikakav trag. Preko nemačkog „Telegrama” su militanti ID pre dve nedelje preduzeli odgovornost za obaranje ruskog aviona, a prošle sedmice potvrdili da stoje iza zločina u Parizu. Ostaje mogućnost da su na ovaj način obavljali i privatnu komunikaciju dogovarajući napade.

Najnoviji događaji sigurno će oživeti staru raspravu o zaštiti privatnosti nasuprot osiguranju bezbednosti. Brzina kojom se razvijaju tehnologije enkripcije upalila je alarm među obaveštajnim službama, koje strahuju da im se time smanjuju šanse da preduprede moguće napade. Britanski premijer Dejvid Kameron prošle godine je čak pretio da će da zabrani ove tehnologije, ali se predomislio pod pritiskom boraca za pravo na privatnost. Pre samo nekoliko nedelja činilo se da se u SAD polemika smirila, pošto je Barak Obama zaključio da bi bilo bezuspešno da vlada pokušava da natera tehnološke kompanije da predaju ključeve za dekripciju podataka. Direktora Ef-Bi-Aja i šefa njujorške policije razbesnela je odluka Obame da se ne zahteva od kompanija da obezbede policiji mogućnost da uz sudski nalog pristupi komunikaciji korisnika. Bela kuća je posle dugog razmišljanja prihvatila stav četrnaest vodećih svetskih kriptografa da bi slabljenjem enkripcije američkih kompanija kao što su „Epl”, „Gugl” i „Fejsbuk” poverljivi podaci i kritična infrastruktura samo bili ranjiviji za napade kriminalaca i nacionalnih neprijatelja, dok bi se teroristi okrenuli stranim uslugama enkripcije.

Za snage reda i zakona nezamislivo je da moderni uređaji budu nedostupni i njima i proizvođaču. Stručnjaci za informatičku bezbednost odgovaraju da i enkriptovana komunikacija ostavlja trag u vidu metapodataka koji omogućavaju da se utvrdi ko s kim, kada i gde razgovara, mada ne i sadržaj razgovora. Na kraju, kažu oni, uvek ostaje mogućnost da se hakuje uređaj mete.

 

Izvor: Politika

 

Ostavite komentar

Mišljenja izneta u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije sajta NoviPolis. Ipak, po postojećem Zakonu o javnom informisanju NoviPolis odgovara za sve sadržaje koji se nalaze na njegovim stranicama, pa u skladu sa tim zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare uvredljive sadržine, kao i komentare za koje sumnjamo da su deo organizovanog spinovanja javnosti, nećemo objavljivati.

Ostali komentari